Klima i životna sredina

U vremenima značajne socio-ekonomske neizvjesnosti, klimatskim promjenama i rizikom od poremećaja tradicionalnih industrija i radnih mjesta, INA Grupa odlučna je osigurati kontinuirani rad na upravljanju uticajima na životnu sredinu. Svjesni smo da loše upravljanje životnom sredinom može pridonijeti operativnom riziku, narušiti ugled kompanije i uticati na finansije te da je minimiziranje našeg ekološkog otiska ključno za održavanje naše dozvole za rad. U skladu sa zahtjevima kupaca, dobavljača, zaposlenih, poslovnih partnera i ostalih učesnika, nastojimo kontinuirano poboljšavati poslovne procese, kvalitet proizvoda i usluga te se okrenuti prema nisko ugljičnoj kružnoj ekonomiji.​

Svi želimo živjeti u boljem, sigurnijem i čistijem svijetu, a za to moramo preći na nisko ugljični, kružni ekonomski model. Sistem upravljanja Zaštitom zdravlja, sigurnosti i životne sredine INA Grupa je okvir koji pomaže sprovesti Politiku zaštite zdravlja, sigurnosti, životne sredine i društvene odgovornosti u djelo uspostavljajući zajednička očekivanja za rješavanje rizika za životnu sredinu. 

KLIMATSKE PROMJENE​

Klimatske promjene široko su prihvaćen izazov koji zahtijeva hitnu reakciju. Evropska komisija je predstavila paket „Fit for 55”, koji sadrži niz zakonskih prijedloga kako bi klimatske, energetske i porezne politike EU te korišćenje zemljišta i promet učinili prikladnima za postizanje cilja Evropskog zelenog dogovora o smanjenju neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % do 2030. u poređenju sa nivoima iz 1990. godine. Kako bi dostigli navedeni cilj, transformacija industrije je neizbježna i ne treba se smatrati samo prijetnjom, već i velikom prilikom. INA Grupa treba i može biti dio rješenja kada je riječ o zelenoj tranziciji, te se ne zadržava samo na svojim tradicionalnim djelatnostima.  ​

Evropski sistem trgovanja emisijskim jedinicama (eng. European Union Emissions Trading System, EU ETS) jedan je od temeljnih mehanizma Evropske unije u borbi protiv klimatskih promjena. Unutar Sistema, dio emisijskih jedinica (jedna emisijska jedinica = 1 tona CO2) se dobija besplatno te one služe za „pokrivanje“ emisija iz prethodne godine. Ako postrojenje ima manjak emisijskih jedinica u odnosu na verifikovane emisije, ostatak kupuje na tržištu putem aukcija. Kako bi se postigao ukupni cilj EU-a za smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. godine, organizacijske jedinice obuhvaćene EU ETS-om moraju smanjiti svoje emisije. Sva četiri INA Grupa ETS postrojenja usklađena su sa pravilima 4. razdoblja trgovanja emisijama stakleničkih plinova koje je važeće od 2021. do 2030. godine.​

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE​

Sistemsko upravljanje zaštitom životne sredine sastavni je dio poslovne politike INA Grupe, a sve makroorganizacijske jedinice, koje imaju stvarni ili potencijalni značajan uticaj na životnu sredinu, imaju sertifikovane sisteme upravljanja životnom sredinom prema normi ISO 14001.​

BRIGA O OTPADU​

Pri proizvodnji i preradi nafte i plina nastaju različite vrste otpada te su sa ciljem smanjivanja njihovog nastanka i povećanja udjela prerađenog otpada izrađeni Ključni ciljevi upravljanja otpadom INA Grupe za razdoblje 2018. – 2021. koji su glavna smjernica prilikom kreiranja aktivnosti upravljanja otpadom. INA Grupa posluje u skladu s najvišim standardima i najboljim industrijskim praksama u području zaštite životne sredine te je usmjerena prema daljnjem razvoju sistema upravljanja otpadom.

ZAŠTITA VODE​

U cilju postizanja konkretnih koraka prema održivom poslovanju, a imajući na umu važnost vode kao resursa za industriju nafte i plina, upravljanje vodama jedan je od strateških ciljeva INA Grupe. Kako bi se smanjio negativan uticaj na površinska i podzemna vodena tijela, izrađujemo detaljni plan upravljanja vodama sa procjenom uticaja na vode (podzemne vode, površinske vode, kvalitet i količina), kako bismo utvrdili mogućnosti poboljšanja i smanjenja zahvata vode. Voda koju koristimo dolazi iz različitih izvora: može biti površinska ili podzemna voda, sanitarna i morska voda.​

BIORAZNOLIKOST​

Očuvanje bioraznolikosti jedna je od temeljnih vrijednosti. Prilikom svakog novog zahvata za koji je obavezna procjena uticaja na životnu sredinu izrađuje se Studija uticaja na životnu sredinu. U njoj su opisane sve komponente životne sredine i mogući uticaji zahvata na životnu sredinu pa tako i na bioekološka obilježja te su detaljno propisane sve mjere zaštite životne sredine. ​

Izradili smo baze podataka o svim lokacijama s ciljem identifikovanja onih koje se nalaze u osjetljivim područjima zbog bioraznolikosti (geografski i zakonski određeno područje koje je zaštićeno sa ciljem očuvanja biološke i prostorne raznolikosti, uključujući NATURU 2000), kulturološki osjetljivom području (mjesto koje je zaštićeno zbog svoje kulturne ili rekreativne vrijednosti) i vodno osjetljivom području (područja sa liste Ramsarske konvencije i sušna područja).